Koje sorte leske odabrati? - POLJOMARKET
+381 64 005 0133       poljomarkets@gmail.com

Koje sorte leske odabrati?

2019-03-03 20:31:11     Poljomarket     17876     3


lesnik, sorte lesnika, sorte leske

Ovi plodovi predstavljaju izuzetno hranljivu i vrednu namirnicu zbog visokog sadržaja ulja, vitamin, belančevina. U poslednjih nekoliko godina, sve više se širi proizvodnja leske, i sve se više ljudi odlučuje za njeno gajenje.


Leska nije mnogo zahtevna, za početak je najbitnije da su sadnice, zdrave i kalemljene na mečjoj leski. Ovaj dodatak, bi trebao da bude od pomoći, voćarima amaterima, koji žele da krenu sa gajenjem leske.

NAJBOLJE SORTE ZA GAJENJE

Izbor sorti za gajenje je od posebnog značaja, bilo da je reč o plantažnim zasadima ili gajenju manjeg broja stabala na okućnici. Od bioloških osobina sorte u prvom redu zavisi rentabilnost gajenja, a tek onda od ekoloških (prirodnih) uslova i agrotehničkih postupaka. U svetu je opisano oko 300 sorti leske. Uspešna proizvodnja zavisi od pravilnog izbora sorti, mnogo više nego kod drugih vrsta voćaka, jer su uglavnom autosterilne a manji broj je sklon samooplodnji. Praksa je pokazala da svako proizvodno područje, sa specifičnim klimatskim i pedološkim karakteristikama, mora imati sopstveni sortiment. Postoji više načina da se klasifikuju sorte leske. U praksi, leske se grupišu u pitome, plemenite i kulturne sorte i šumske forme. Randman jezgraste leske je nešto niži nego u oraha (oko 45%), ali je jezgra lešnika traženija, pa i skuplja. Kod nas se sorte leske za gajenje dele u tri kategorije:

Sorte za proizvodne zasade

  • a) vodeće
  • b) prateće.
  • c) sorte lokalnog značaja: dolaze u obzir za gajenje samo u lokalitetima koji najbolje odgovaraju njima.

Perspektivne sorte: svrstane su u novointrodukovane sorte leske, čije osobine i ponašanje u našim agroekološkim uslovima još nije dovoljno ispitano

Sorte leske za proizvodne zasade

  • a) Vodeće sorte

Istarski dugi: Potiče iz Istre, po čemu je i dobila ime. Cveta krajem avgusta, ima relativno razvijen omotač iz koga teško ispadaju plodovi. Plodovi su krupni, teški oko 3,5 grama, duguljasti i lepi. Rađa u grozdovima (prosečno 3 – 5 plodova). Randman jezgra je oko 49%. Ova sorta preporučuje se za gajenje na manjim površinama, jer joj plod teško ispada iz omotača.

Tonda Gentile Romana: Potiče iz Rima, rodna je sorta, dosta se gaji oko Lacija. Ima mali omotač iz koga lešnik lako ispada. Cveta skoro istovremeno (homogamno). Dobar je oprašivač za većinu sorti, a nju dobro oprašuju Noccgione, Daviana, Cosford. Plodovi su srednji (oko 2,7 g). Često rađa u grozdovima, prosečno ima 3,2 ploda u grozdu. Zri u avgustu. Randman jezgre je oko 45%.

Tonda di Giffoni: Najviše se gaji u Campani. Resa rano. Plodovi su sitni, tamnobraon boje, u grupi ima u proseku 2,8 plodova. Zri rano, randman jezgre je oko 46%. Na jezgri ima dosta vlakana pa se pri upotrebi najčešće prži.

Tonda Gentile delle Langhe: Najviše se gaji u Italiji, rodna je sorta, vrlo rano resa. U našoj zemlji ne rađa mnogo. Zri rano, kod nas u avgustu. Plodovi su sitni (u proseku oko 2,3 g). Randman jezgra je oko 47%. b) Prateće sorte

b) Prateće sorte

Halski: Nemačkog je porekla, nastala još u prošlom veku. Plod je krupan, oko 3,4 g, izduženog oblika , čiji randman jezgra iznosi 39-40%. Zahteva oprašivače.

Rimski: Italijanska je sorta, velike bujnosti. Pojedinih godina izražena je rodnost i do 38 kg/stablu. Zbog obilne rodnosti alternativno rađa. Dobar je oprašivač za većinu sorti, a nju dobro oprašuju sorte Daviana, Cosford. Plodovi su srednje krupni, oko 28 grama, randman jezgra je oko 45%.

Negret: Poreklom je iz Španije. Plod je srednje krupan, 2,2 g, duguljastog oblika, s randmanom jezgra oko 40%. Dobro je oprašuju sorte: Ginorell, Daviana, Velmelet c) Sorte lokalnog značaja

c) sorte lokalnog značaja

Kosford: Stara je engleska sorta. Dobri oprašivači su joj dugi španski, halski džin, lambert crvenolisni. Sazreva srednje kasno. Plod je srednje krupan, oko 2,5 grama, a randman je oko 54%.

Gunslebenski: Nemačkog je porekla, ima srednje krupne plodove, randman oko 47%.

Istarski okruglasti: Plod je srednje krupan, prosečno oko 2,5 grama. Okruglasto-ovalnog oblika. Žbun je srednje bujan i rodan.

Barselona: Postala je od C. avellana. Najzastupljenija je sorta u SAD, ali se gaji i u Francuskoj, Italiji i Španiji. Cveta vrlo rano, od januara do kraja februara, a sazreva sredinom septembra. Plodovi su krupni, oko 3,3 grama, okruglasto-kupastog oblika, sa randmanom oko 45%. Istarski dugi je vodeća sorta kod nas, a gaje se i dobrić i srem.

Svetlana Kovačević | Izvor agropress.org.rs